O Civilnom dijalogu mladih
Civilni dijalog mladih je podprojekat projektaCivilni dijalog koji je pokranut 2002. godine u koji će biti uključene organizacije civilnog društva mladih sa Kosova i iz Srbije.
Civilni dijalog mladih je zamišljen kao višegodišnji projekat jer se pokazalo da jednokratni događaji ne daju dugotrajne rezultate. U tom cilju, na samom početku formiraće se bord projekta u kojem će biti po četiri predstavnika organizacija mladih sa Kosova i iz Srbije, predstavnici Centra za regionalizam iz Novog Sada i organizacije Majka Tereza iz Prištine, kao i predstavnici Misije OSCE u Srbiji. Zadatak borda će biti da inicira projekte i aktivnosti u okviru Civilnog dijaloga mladih, dogovara se o njihovoj realizacije, privlači druge organizacije mladih da učestvuju u projektu i populariše projekat i njegove rezultate u javnosti.
Cilj projekta je da se kroz sprovođenje niza aktivnosti u okviru projekta prevaziđu stereotipi jedni o drugima, da se nastavi proces suočavanja sa prošlošću, ali i da se razgovara o zajedničkoj evropskoj perspektivi mladih sa Kosova i iz Srbije. Projekat će se uglavnom baviti temama koje povezuju mlade sa Kosova i Srbije i koje odražavaju njihove zajedničke probleme, dileme i težnje.
Reč je o oko 30 organizacija mladih iz Srbije i sa Kosova iz raznih oblasti delovanja. Ovaj podprojekat pokreću Centar za regionalizam iz Novog Sada i organizacija Majka Tereza iz Prištine, koje su pre dve decenije pokrenule i osnovni projekat pod nazivom Civilni dijalog.
Zašto Civilni dijalog mladih?
Mladi kao ciljna grupa projekta su izabrani iz razloga zbog kojih se i najveći deo aktivnosti u okviru, sada već dvodecenijskog, projekta Civilni dijalog odnosio na mlade sa Kosova i iz Srbije. Naime, mnogi mladi koji su učestvovali u tim aktivnostima kasnije su postali mladi lideri u društvu ili politici i postali najbolji ambasadori za promociju ideja normalnosti, tolerancije i afirmacije onoga što je zajedničko za mlade bez obzira da li žive na Kosovu ili Srbiji, a ne onoga što ih deli. Baš zato što se sve što se dešava tiče njihove budućnosti, njihov najveći interes je da ovo bude zona mira stabilnosti i saradnje, kako i ta generacija ne bi morala da prolazi kroz traume prethodnih generacija. Mnogi mladi učesnici Civilnog dijaloga iz prve decenije njegovog postojanja kasnije su osnovali sopstvene organizacije civilnog društva iz raznih oblasti i one će biti i okosnica postojanja i rada Civilnog dijaloga mladih. Konačno, mladi su zbog nedovoljnog životnog, pa i političkog iskustva, najčešći predmet manipulacija nacionalista, a zbog tog nedostatka iskustva mnogi od njih postaju prijemčivi za ove retrogradne ideje. Zajednički rad i druženje kroz razne projekte i aktivnosti mladih iz Srbije i sa Kosova u okviru Civilnog dijaloga mladih su najbolji način da postignu otpornost na nacionalizam i ne podlegnu zamamnom plemenskom zovu.
